Tri ključne točke koje bi mogle presuditi pregovorima o okončanju rata u Ukrajini

Ranije je i njegov glavni diplomat, američki državni tajnik Marco Rubio, zauzeo izrazito optimističan ton nakon “vrlo pozitivnih” razgovora o Ukrajini proteklog vikenda u Ženevi. “Preostale stavke nisu nepremostive”, ustvrdio je, piše CNN.

U međuvremenu, dok se američki vojni izaslanik susretao s ruskim dužnosnicima u Abu Dhabiju, čak je objavljeno da su se “Ukrajinci složili s mirovnim sporazumom”, unatoč tome što je “potrebno razraditi neke sitnije detalje”.

To je jedinstveno optimistična interpretacija koju administracija Donalda Trumpa daje o teškim i osjetljivim pregovorima koji su u tijeku, a kojima je cilj usuglašavanje zajedničkog američkog, ukrajinskog i europskog stajališta o tome kako bi se rat u Ukrajini trebao privesti kraju putem dogovora.

No, prema visokom ukrajinskom izvoru s izravnim uvidom u pregovore, i dalje postoje velike razlike između onoga što Trumpova administracija traži od Ukrajine i onoga što vlasti u Kijevu smatraju prihvatljivim.

U razgovoru za CNN iz ukrajinske prijestolnice, taj je izvor potvrdio tvrdnje američkih dužnosnika kako je “postignut konsenzus” o većini stavki iz 28 točaka američkog mirovnog prijedloga koji je prošlog tjedna procurio u javnost.

No istaknuo je i da, daleko od toga da se radi o tek nekoliko manjih neslaganja, postoje najmanje tri ključna područja u kojima i dalje postoje značajne razlike – razlike koje bi mogle presuditi naporima da se dogovori kraj sukoba.

Predaja ključnih teritorija u Donbasu

Prvo je iznimno osjetljivo pitanje bi li Ukrajina pristala predati ključna područja u Donbasu, koja su Rusija anektirala, ali još nije u potpunosti osvojila – uključujući “obrambeni pojas” snažno utvrđenih gradova i mjesta koja Ukrajina smatra vitalnima za svoju sigurnost.

Raniji američki prijedlozi predviđali su da Ukrajina preda taj teritorij kako bi postao demilitarizirana zona pod ruskom upravom. Ukrajinski izvor rekao je CNN-u da je ostvaren “određeni napredak”, ali da još nije postignuta odluka ni o sadržaju ni o formulacijama u nacrtima prijedloga.

“Bilo bi jako pogrešno reći da sada imamo verziju koja je prihvatljiva za Ukrajinu”, dodao je.

Ograničavanje veličine ukrajinske vojske

Drugo sporno pitanje je američki prijedlog da Ukrajina ograniči brojno stanje svoje vojske na 600.000 vojnika – kako je predviđeno u 28 točaka plana. Izvor je rekao da se raspravlja o novom, većem broju, no da Kijev i dalje traži dodatne izmjene prije nego što bi pristao na takvo ograničenje.

Odustajanje Ukrajine od ambicije ulaska u NATO

Treće, zahtjev da Ukrajina trajno odustane od ulaska u NATO i dalje je neprihvatljiv, rekao je izvor. Takav ustupak stvorio bi “loš presedan”, rekao je za CNN, te bi praktički dao Rusiji pravo veta na zapadni vojni savez “čija ona uopće nije članica”.

Sve tri točke – predaja anektiranog teritorija, demilitarizacija Ukrajine i njezino trajno isključenje iz NATO-a – predstavljaju najčešće ruske argumente za pokretanje rata. Njihovo rješavanje u korist Moskve također su glavni ruski uvjeti za okončanje brutalne kampanje.

No sve tri točke o kojima je govorio izvor ujedno su duboko osjetljiva i dugogodišnja načela Ukrajine, za koja su desetci tisuća ukrajinskih vojnika ginuli. Formalno odustajanje od ijednog od tih ciljeva bila bi golema žrtva i nosila bi ozbiljan politički rizik za ukrajinsku vlast.

Koliko god Trumpova administracija to pokušavala prikazati drukčije, ovo su daleko od “nekolicine preostalih nesuglasica”, “nepremostivih sitnica” ili “manjih detalja koje treba doraditi”.